Bongard je rekao da su otkrili da se ksenoboti, koji su u početku bili sferni i napravljeni od oko 3000 stanica, mogu replicirati
Američki znanstvenici koji su stvorili prve žive robote kažu da se oblici života poznati kao ksenoboti sada mogu razmnožavati, na način nepoznat biljkama i životinjama.
Nastali od matičnih stanica afričke žabe kandže (Xenopus laevis) po kojoj su i dobili ime, ksenoboti su manji od milimetra.
Te su kvržice prvi put predstavljene 2020. godine nakon što su eksperimenti pokazali da se mogu kretati, raditi zajedno u skupinama i samoliječiti. Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Vermont, Sveučilišta Tufts i Instituta za biološki nadahnuto inženjerstvo Wyss na Sveučilištu Harvard objavili da su otkrili potpuno novi oblik biološke reprodukcije, drugačiji od bilo koje životinje ili biljke poznate znanosti, piše CNN.
– To me začudilo. Žabe imaju svoj način razmnožavanja, ali kada odvojite stanice od ostatka embrija i date im priliku da shvate kako preživjeti u novom okruženju, ne samo da će pronaći novi način kretanja, već i novi način reproducirati, rekao je Michael Levin, direktor Allen Discovery Centra na Sveučilištu Tufts, koji je zajedno vodio novo istraživanje.
Kako nastaju ksenoboti?
Matične stanice su nespecijalizirane stanice koje se mogu razviti u različite tipove stanica. Kako bi napravili ksenobote, istraživači su sastrugali žive matične stanice sa žabljih embrija i ostavili ih da se inkubiraju. Nema manipulacije genima.
– Većina ljudi misli da su roboti napravljeni od metala i keramike, ali nije toliko važno od čega je robot napravljen, nego što radi, odnosno radi li na dobrobit ljudi. U tom smislu radi se o robotu, no očito je i organizam napravljen od genetski nemodificirane stanice žabe – rekao je Josh Bongard (Josh), profesor računalnih znanosti i robotike na Sveučilištu Vermont i glavni autor studije.
Bongard je rekao da su otkrili da se ksenoboti, koji su u početku bili sfernog oblika i napravljeni od oko 3000 stanica, mogu replicirati. Ali to se događalo rijetko i samo u određenim okolnostima. Ksenoboti su koristili “kinetičku replikaciju”, proces za koji je poznato da se događa na molekularnoj razini, ali nikada prije nije opažen na razini cijelih stanica ili organizama.
Pomoglo je i superračunalo
Uz pomoć umjetne inteligencije, istraživači su potom testirali milijarde oblika tijela kako bi ksenoboti bili učinkovitiji u ovoj vrsti replikacije. Superračunalo je osmislilo C-oblik koji je nalikovao Pac-Manu, video igrici iz 80-ih. Otkrili su da je sposoban pronaći sićušne matične stanice u Petrijevoj zdjelici, skupljajući ih stotine u svojim ustima, a nekoliko dana kasnije set stanica postao je novi ksenobot.
– Umjetna inteligencija nije programirala ove strojeve na način na koji to obično zamišljamo, pisanjem koda. Ona je dizajnirala i osmislila ovaj Pac-Manov oblik. Taj oblik je, u biti, program. Oblik utječe na to kako se ksenoboti ponašaju kako bi intenzivirali ovaj nevjerojatno iznenađujući proces, rekao je Bongard za CNN.
Xenoboti su vrlo rana tehnologija, nešto poput prvih računala iz 1940-ih, i još uvijek nemaju praktičnu primjenu. Međutim, ova kombinacija molekularne biologije i umjetne inteligencije potencijalno bi se mogla koristiti u nizu zadataka u tijelu i okolišu, kažu istraživači. To može uključivati skupljanje mikroplastike u oceanima, pregled korijenskog sustava i regenerativnu medicinu.
Iako bi mogućnost samoreplikacije biotehnologije mogla biti zabrinjavajuća, istraživači su naglasili da su živi strojevi u potpunosti ograničeni na laboratorij i lako se gase, budući da su biorazgradivi i regulirani od strane stručnjaka za etiku. Istraživanje je djelomično financirala Agencija za obrambene napredne istraživačke projekte, američka agencija koja nadzire razvoj tehnologije za vojnu upotrebu.
Puno je stvari moguće ako koristimo ovakvu plastičnost i sposobnost stanica za rješavanje problema, zaključio je Bongard. Istraživanje objavljeno u recenziranom znanstvenom časopisu PNAS.